Slobodni softver i slobodni priručnici

 [slika glave GNUa] [ engleski | francuski | hrvatski | japanski | katalonski | ruski | španjolski ]



Najveći nedostatak slobodnih operativnih sustava nije u slobodnomu softveru--dotični je u pomanjkanju dobrih slobodnih priručnika uključenih u te sustave. Mnogi od naših najvažnijih programa ne dolaze s potpunim priručnicima. Dokumentacija je esencijalni dio bilo kojega softverskoga paketa; kada važni slobodni softverski paket ne dođe sa slobodnim priručnikom, to je značajni razkorak. Danas imamo mnogo takvih razkoraka.

Nekoć davno, prije mnogo godina, mišlio sam da ću naučiti Perl. Dobio sam presnimak slobodnog priručnika, ali sam ga našao teškim za čitanje. Kada upitah koristnike Perla o alternativama, rekli su mi da postoje bolji uvodni priručnici--ali ti nisu bili slobodni.

A zašto je to tako bilo? Autori dobrih priručnika bijahu ih napisali za O'Reilly Assosiates, koji su ih objavili pod ograničavajućim uvjetima--bez presnimavanja, bez preinaka, izvorni kod nedostupan--što ih izključuje iz zajednice slobodnoga softvera.

To nije bio prvi put što se takva stvar dogodila, a (na veliku štetu naše zajednice) daleko od toga da će to biti po posljednji put. Od tada, izdavači zakonom zaštićenih priručnika su namamili jako mnogo autora da ograniče svoje priručnike. Mnogo puta sam čuo GNU koristnika kako mi gorljivo govori o priručniku kojega piše, i kako time očekuje pomoći GNU projekt--a onda su se moje nade razbile, kada mi je on nastavio objašnjavati da je podpisao ugovor s izdavačem koji će ograničiti priručnik tako da ga mi ne možemo rabiti.

Budući da je dobro pisanje engleskoga (i hrvatskoga) rijedko viđena vještina u programera, ne bismo si smjeli priuštiti gubitak priručnika na taj način.

Slobodna dokumentacija je, kao i slobodni softver, stvar slobode, a ne cijene. Poteškoća s tim priručnicima nije bila u tomu što su O'Reilly Associates stavili cijenu na tiskane primjerke--samo po sebi, to je u redu. (The Free Software Foundation prodaje tiskane primjerke slobodnih GNU priručnika, također.) Ali, GNU priručnici su dostupni u obliku izvornoga koda, dok su ovi priručnici dostupni jedino u papirnatomu obliku. GNU priručnici dolaze s dopuštenjem presnimavanja i preinačavanja; priručnici za Perl, ne. Ta ograničenja su problem.

Mjerila za slobodni priručnik su po prilici ista kao i za slobodni softver: to je stvar davanja određenih sloboda svim koristnicima. Redistribucija (uključujući i komercijalnu redistribuciju) mora biti dopuštena, tako da priručnik može popratiti svaki presnimak programa, putem mreže ('on-line') ili na papiru. Ključno je također dopuštenje preinačavanja.

U pravilu, ne vjerujem da je ljudima prijeko potrebno imati dopuštenje preinačavanja svakovrstnih članaka i knjiga. Pitanje pisanja istih nije nuždno isto kao i za pisanje softvera. Naprimjer, ja ne mislim da smo ja ili vi obvezni dati dopuštenje preinačavanja članaka poput ovoga ovdje, koji opisuje naše djelovanje i poglede.

Ali, postoji poseban razlog zašto je sloboda preinačavanja ključna za dokumentaciju za slobodni softver. Kada ljudi izkušavaju svoja prava preinačavanja softvera, te mu dodaju ili mijenjaju značajke, promijenit će također i priručnik, ako su savjestni--tako da mogu pružiti točnu i upotrebljivu dokumentaciju uz preinačeni program. Priručnik koji zabranjuje programerima završiti posao i biti savjestnim, ili preciznije, zahtijeva od njih da napišu novi priručnik od početka ako mijenjaju program, ne zadovoljava potrebe naše zajednice.

Iako je potpuna zabrana preinačavanja neprihvatljiva, stanovite vrste ograničenja na metodu preinačavanja ne predstavljaju poteškoću. Naprimjer, zahtjevi očuvanja izvorne obavijesti o autorskomu pravu, uvjeti distribucije, ili popis autora, su sasvim u redu. Također, nema poteškoće u zahtjevu da preinačena inačica uključuje obavijest o samom činu preinačavanja, pa čak i da se pojedini cijeli odlomci ne smiju brisati ili mijenjati, sve dok se ti odlomci bave netehničkim pitanjima. (Neki GNU priručnici ih imaju.)

Ograničenja tih vrsta nisu poteškoća zato što, u pogledu praktičnosti, ne sprječavaju savjestna programera da prilagodi priručnik preinačenomu programu. Drugim riječima, ona ne zaprječuju softversku zajednicu u rabljenju priručnika u njegovoj punini.

Ipak, mora biti moguće preinačiti sav tehnički sadržaj priručnika, i potom distribuirati rezultat putem svih uobičajenih sredstava, kroza sve uobičajene kanale; inače, ograničenja zaista smetaju zajednici, priručnik nije slobodan, i stoga nam je potreban drugi priručnik.

Nažalost, često je teško pronaći koga da napiše drugi priručnik, kad već postoji vlasnički priručnik. Prepreka je u tomu što mnogi koristnici misle da je zakonom zaštićeni priručnik dovoljno dobar--tako te ne vide potrebu za pisanjem slobodnoga priručnika. Oni ne vide da slobodni operativni sustav ima prazninu koju valja popuniti.

A zašto koristnici misle da su vlasnički priručnici dovoljno dobri? Poneki nisu ni razmatrali to pitanje. Nadam se da će ovaj članak učiniti nešto u prilog promjene toga.

Drugi koristnici smatraju prihvatljivima vlasničke priručnike iz ista razloga kao što mnogi ljudi smatraju prihvatljivim zakonom zaštićeni softver: oni prosuđuju na čisto praktički način, ne koristeći se slobodom kao mjerilom. Ti ljudi imaju pravo na svoja mišljenja, no budući da ta mišljenja izviru iz vrijednosti koje ne uključuju slobodu, ona ne mogu biti vodiljom nama koji cijenimo slobodu.

Molim vas proširite riječ o ovom pitanju. Mi nastavljamo gubiti priručnike u korist vlasničkog objavljivanja. Širimo li govor o tomu da vlasnički priručnici nisu dovoljni, možda će sljedeća osoba koja želi pomoći GNU-u pišući dokumentaciju shvatiti, prije no što bude prekasno, da ju mora prije svega učiniti slobodnom.

Također možemo ohrabriti komercijalne izdavače da prodaju slobodne, 'copylefted', umjesto vlasničkih priručnika. Jedan od načina na koji možete pomoći tomu je provjeravanje uvjeta distribucije priručnika prije no što ga kupite, i da onda poželite 'copylefted' priručnike radije od 'non-copylefted' priručnika.

[Obratite pozornost: Mi sada održavamo mrežnu stranicu koja popisuje ne-FSF objavljene knjige koje su slobodna dokumentacija].


Drugi tekstovi za pročitati


Natrag na GNU-ovu početnu stranicu.

Molimo šaljite upite o GNU-u i FSF-u na gnu@gnu.org. Ostali načini kontaktiranja FSF-a.

Molimo šaljite komentare o ovim web stranicama na webmasters@www.gnu.org, ostala pitanja šaljite na gnu@gnu.org.

Copyright (C) 2000 Free Software Foundation, Inc., 51 Franklin St, Fifth Floor, Boston, MA 02110, USA

Verbatim copying and distribution of this entire article is permitted in any medium, provided this notice is preserved.

Updated: Last modified: Sat Apr 28 17:54:30 EDT 2001