Reč "free" u terminu "free software" se odnosi na slobodu, a ne na cenu. Srpski jezik, na sreću, nema ovakvih problema, pa je reč "slobodan" jasan pokazatelj sustine. Ovo značenje pomenutog termina je u upotrebi od 80-ih godina, a prvi put je dokumentovano u Biltenu GNU projekta, broj 1. deo 6. [1] januara 1989. U suštini, slobodan softver definišu šetiri slobode:
Ograničenja korišćenja slobodnog softvera kao što su vremenska (probni period, istek licence), geografska (da se program ne može koristiti u određenoj zemlji) ili ograničenja svrhe korišćenja (korišćenje u nekomercijalne svrhe) program čine neslobodnim.
Ograničavanje uvida u izvorni kod programa, shvatanja njegovog funkcionisanja ili modifikovanja, program čine neslobodnim. Bez slobode modifikaicije izvornog koda programa, korisnici ostaju u nemilosti jednog subjekta, odnosno proizvođača.
Softver može biti kopriran i distribuiran bez ograničenja, načelno besplatno. Ukoliko ovo nije dozvoljeno, program nije slobodan. Ukoliko korsnik to želi, kopiranje/distribucija može biti naplaćeno.
Ova sloboda omogućava korisnicima koji su mogućnosti (programerima) da reše potencijalni problem i unaprede program bez ograničenja. Ovo može i ne mora biti naplaćeno.
Navedene slobode predstavljaju prava, ne obaveze, ali poštovanje ovih sloboda u društvu u perspektivi može biti obavezujuće za pojedinca. Suština je da slobodan softver ne mora značiti nekomercijanu upotrebu. Broj kompanija koje deo svog poslovanja ili kompletno poslovanje baziraju na slobodnom softveru raste. Slobodan softver pravno omogućava pružanje tehničke podrške, ali onemogućava stvaranje monopola na istu.
Engleski je verovatno jedini jezik koji termin free koristi podjednako za označavanje slobode i cene. Zato se u terminu "free software", "free" koristi za označavanje slobode.
Otvoreni kod (Open Source)Trećeg februara 1998. godine, u vreme Netscapeovog objavljivanja otvaranja koda svog web browsera, grupa ljudi se sastala i Palo Altu, Silikonska dolina, kako bi započela marketinšku kampanju za promociju slobodnog softvera koristeći termin "open source", u cilju što brže komercijalizacije slobodnog softvera i njegovog prihvatanja u kapitalističkoj eri moderne ekonomije. U svrhu ostvarenja svojih ciljeva, ostavili su po strani suštinske i dugoročne principe (filotofija, etika i društveni uticaj slobodnog softvera) osvrćući se na tehničke prednosti slobodnog softvera.[3]
Termin "otvoreni kod" je služio za označavanje softvera u istom smislu kao i termin "slobodan softver". No, danas se ovaj termin koristi u različite namene, počevši od slobodnog softvera do Microsoftovog programa za sigurnost državnih institucija.[4]
Libre SoftwareU cilju da ispravi pogrešno razumevanje engleskog termina "free" i raznoliko korišćenja termima otvoreni kod, Evropska komisija je povela inicijativu koja je 1992 ustanovila novi termin "Libre Software". Ovaj termin je uspeo da se suprotstavi pogrešnom tumačenju prethodna dva i može služiti kao odlična alternativa za zaobilaženje pomenutih problema.
[1]
http://www.gnu.org/bulletins/bull6.html
[2] Za potpunu definiciju pogledajte
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html
[3] Za referencu pogledajte http://www.opensource.org/advocacy/faq.html: Kako je "open source" povezan sa "free software"? Inicijativa za otvoreni kod (The Open Source Initiative) je marketing za slobodan softver. OSI u prvi plan stavlja tehnološke prednosti softver, zanemarujući pitanja slobode.
[4]U ovom programu vladine institucije plaćaju Microsoftu određenu naknadu kako bi imale uvid u određene delove sistema. Na prvi pogled ovo može biti korisno, ali u suštini nije, jer nikada ne mogu znati u šta postoji uvid, a koji softver se nalazi na sistemima. Naravno ovaj pristup ne obezbeđuje slobodu.